Povratak na naslovnu stranicu
 
 
 

 

 

 

 

 

 

 

HIDIS I (2005)


U Zagrebu je 14. i 15. listopada 2005. održan Prvi znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik (HIDIS). Na njemu su svoj rad izlaganjima ili posterima prijavila 64 stručnjaka, trećina iz inozemstva, a održana je i radionica Hrvatski kao komunikacija.


uvod | otvaranje skupa | sekcije | predstavljanje knjiga i programa |
posterska sekcija | okrugli stol | summary

UVOD

Ove je godine 14. i 15. listopada održan znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik (kraticom HIDIS). Organizirao ga je Odjel za kulturu hrvatskoga jezika Hrvatskoga filološkoga društva s Hrvatskom maticom iseljenika kao suorganizatorom. Predsjednica Organizacijskoga odbora bila je Zrinka Jelaska, a predsjednik Programskoga odbora Josip Silić. Organizaciju skupa potpomogli su i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Filozofski fakultet, Matica hrvatska i Školska knjiga. Otvaranje i izlaganja održani su u prostorijama Matice hrvatske, a posterska sekcija, predstavljanje knjiga i programa, te domjenak u prostorijama Hrvatske matice iseljenika.
Tim je skupom napokon objedinjeno djelovanje različitih hrvatskih stručnjaka koji se posljednjih petnaestak godina u Hrvatskoj sve intenzivnije znanstveno bave različitim dijelovima ovoga sve važnijega područja za kroatistiku. Zbog velikoga zanimanja stručnjaka iz inozemstva, koji su sudjelovali u radu i kao izlagači i kao slušači, skup je, iako je prvi, dobio međunarodni karakter. Tako je i hrvatski jezik ušao u skupinu jezika kojima se posvećuje nužna pozornost kao jeziku kojim se ne vlada izvorno, nego njime treba ovladati. To za svoj državni i većinski jezik ne rade samo strani stručnjaci čiji je jezik svjetski, nego i mnogi drugi stručnjaci manjih jezika, tj. jezika koji se manje uče, uključujući i druge slavenske jezike. Provode se teorijska i primijenjena istraživanja koja često dovode do znanstvenih spoznaja, o samome jeziku koji je u središtu pažnje i općenito. Na temelju teorijskih promišljanja razvijaju se prikladni pristupi i metode, sastavljaju prikladni programi za učenje i poučavanje, pišu se udžbenici, priručnici i rječnici te se izrađuju različiti nastavni materijali, naročito računalni. Navedena se djela potom proučavaju kako bi se dokazala njihova primjerenost.
Iako je radova o hrvatskome za neizvorne govornike ili višejezične govornike bilo i prije, i u Hrvatskoj, a posebno u inozemstvu, sustavna su proučavanja koja se bave različitim dijelovima toga interdisciplinarnoga područja vrlo mlada. Međutim, zanimanje za hrvatski jezik sa stajališta proizvodnje raste iz dana u dan i sve se više kroatističkih i drugih stručnjaka njime bavi: a to su osim lingvista, psiholingvista i sociolingvista i mnogi mladi primijenjeni lingvisti, posebno predavači i suradnici Sveučilišne škole hrvatskoga jezika i kulture, lektori i suradnici Croaticuma - hrvatskoga za strance na Odsjeku za kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, brojni lektori hrvatskoga jezika na stranim sveučilištima i drugi koji izvode nastavu hrvatskoga kao stranoga i drugoga jezika. Za to područje sve više zanimanja pokazuju i drugi jezični stručnjaci, posebno oni koji se bave drugim jezicima, jer su mnoga osnovna načela i spoznaje zajedničke svima. Do sada u Hrvatskoj nije bilo specijaliziranoga stručnoga ili znanstvenoga skupa koji bi se bavio upravo tim područjem znanosti, a područje je znatno napredovalo i broj se istraživanja na njemu jako povećao. Zbog toga je hrvatska jezikoslovna javnost jedva dočekala prvi znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik (HIDIS). Spremnost s kojom su 64 stručnjaka prihvatila iznijeti rezultate svojega bavljenja hrvatskim kao stranim i drugim jezikom na tome skupu govori koliko je to područje zanimljivo, važno i perspektivno. I među sudionicima i među slušateljima našli su se osim kroatista i drugi jezikoslovci koji proučavaju hrvatski uz druge jezike ili poučavaju ili su poučavali hrvatski u okolini gdje se ti drugi jezici govore: slavenski (poljski, češki, slovački, slovenski, bugarski, ukrajinski, rusinski, ruski), germanski (engleski, njemački, švedski, nizozemski), romanski (talijanski, francuski, rumunjski, španjolski), te mađarski i finski, potom fonetičari, opći lingvisti, informatičari, metodičari i pedagozi.


vrh | uvod | otvaranje skupa | sekcije | predstavljanje knjiga i programa |
posterska sekcija | okrugli stol | summary

OTVARANJE SKUPA

Na otvorenju i u pozdravnome dijelu Skupa govorili predstavnici ustanova koje dijelom svojega rada obuhvaćaju i hrvatski jezik u kontekstu s drugim jezicima.

Sveučilište u Zagrebu
Vlasta Vizek-Vidović, prorektorica za međunarodnu suradnju, pozdravila je skup u ime pokrovitelja i istaknula je važnost hrvatskoga jezika kao stranoga i drugoga u stvaranju kulturnih mostova i internacionalizaciji Sveučilišta. Za primjer je navela nizozemski model gdje se studentima nude nastavni sadržaji na engleskome jeziku, ali se istodobno omogućuje i uvjetuje učenje nizozemskoga jezika pa je proces internacionalizacije dvosmjeran. Slično se želi i očekuje i za hrvatski jezik. Istaknula je kako treba raditi i na motivaciji za učenje hrvatskoga kao stranoga i drugoga jezika.

Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija
Jasminka Novak, ravnateljica Zavoda za prevođenje MEI, koji treba prevesti cjelokupnu pravnu stečevinu Europske unije na hrvatski jezik do dana ulaska Republike Hrvatske u nju, a prevodi i dokumente hrvatskoga zakonodavstva na engleski jezik za potrebe pregovora navela je kao strateški cilj Republike Hrvatske postati službenom članicom Europske unije kojoj je višejezičnost u temeljima. Da bi se postigli ciljevi kao što su globalizacija, sloboda pružanja usluga, mobilnost radne snage i studenata te međunarodno priznavanje kvalifikacija, nužno je znanje jezika. Ministarstvo europskih integracija donijelo je 2002. Akcijski plan za usavršavanje, znanje i mobilnost, čiji je obrazovni cilj poznavanje materinskoga jezika i još dvaju jezika Unije. Jasminka Novak govorila je o svojoj viziji uporabe plodova HIDIS-a, naglasivši da je akademska perspektiva Skupa jasna, ali da je važna i inicijativa da učenje hrvatskoga jezika postane sredstvo promicanja i jako marketinško sredstvo Republike Hrvatske.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa
Sanja Sütto, načelnica Odjela za pojedince Uprave za međunarodnu suradnju MZOŠ, pohvalila je znanstveni i stručni pristup sudionika Skupa i govorila o odnosu Ministarstva prema hrvatskome kao drugome i stranome jeziku. Ministarstvo organizira i financira nastavu hrvatskoga jezika u inozemstvu jer je to značajan hrvatski strateški interes zbog hrvatskoga iseljeništva i radi predstavljanja hrvatske kulture. Dva su glavna sustava koja organizira Ministarstvo: hrvatska nastava od prvoga razreda osnovne do 12. ili 13. razreda srednje škole i rad lektorata hrvatskoga jezika u svijetu, odnosno studij hrvatskoga jezika na stranim visokoškolskim ustanovama. U oba sustava hrvatski kao strani i drugi jezik uče vrlo različiti polaznici. Hrvatska nacionalna manjina u Srbiji i Crnoj Gori ima program učenja hrvatskoga u cijeloj obrazovnoj vertikali. Lektorata hrvatskoga jezika ima ukupno 70, od toga su 34 službena razmjenska lektorata u 20 zemalja, a 36 ih je samostalno, što znači da nisu u nadležnosti Ministarstva. Sve lektorate Ministarstvo opskrbljuje literaturom i drugim nastavnim materijalima te podupire stručno usavršavanje lektora tako što lektorima organizira hospitacije na Croaticumu i godišnji stručni seminar. Financijski i organizacijski podupire strane studente koji uče ili studiraju hrvatski kao strani i drugi jezik dodjeljujući godišnje 50 jednosemestralnih stipendija za Croaticum, 15 jednomjesečnih znanstveno-istraživačkih stipendija, jednogodišnje stipendije za stručno usavršavanje, 40 stipendija za Zagrebačku slavističku školu i tri studijska boravka. U planu je i otvaranje novih lektorata u Buenos Airesu, Santiagu de Chileu, Stockholmu, Melbourneu i Ateni. Hrvatska je nastava u inozemstvu važna i zato jer priprema one koji će jednoga dana studirati hrvatski jezik kao strani i drugi. Ona se organizira za učenike osnovnoškolske i srednjoškolske dobi, za djecu hrvatskoga podrijetla koja imaju jezično predznanje (jer im je hrvatski obiteljski jezik) i za drugu djecu koja nemaju nikakvo predznanje. Obuhvaća obrađivanje jezikoslovne građe i građe o hrvatskoj kulturi u prošlosti i sadašnjosti, s naglaskom na suvremenome stanju (kako bi učenici stekli što točniju sliku o Republici Hrvatskoj), a jedan joj je od ciljeva i razvijanje osjećaja pripadnosti Hrvatskoj. Postoji nekoliko tipova nastave: konzularna nastava u nadležnosti Ministarstva, integrirana nastava koju nude same zemlje primateljice i nastava koju organiziraju hrvatske zajednice i katoličke misije. Izrađen je i moderan kurikulum hrvatske nastave u inozemstvu u kojem su naglasci stavljeni na ciljne rezultate i željena postignuća. Hrvatsku nastavu pohađa oko 6300 učenika, a izvodi je oko 90 učitelja. Plan za neposrednu budućnost informatizacija je nastave, ponovno pokretanje nastave u Makedoniji, ulazak hrvatskoga jezika kao izbornoga predmeta u crnogorske devetogodišnje škole, proširenje mogućnosti polaganja hrvatskoga jezika na završnome ispitu u gimnazijama i realkama u njemačkoj pokrajini Baden-Würtenberg i uvođenje nastave hrvatskoga jezika po ELCO modelu u Francuskoj.

Hrvatska matica iseljenika
Silvija Letica, voditeljica Odjela za prosvjetno-kulturne djelatnosti, prikazala je programe koje Matica organizira. To je prije svega suradnja s hrvatskim zajednicama u svijetu i nastojanje da mnogi hrvatski programi budu prisutni u hrvatskim zajednicama. Prioritetni su programi koje Matica promiče i suorganizira Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture, Mala škola hrvatskoga jezika i kulture u Novome Vinodolskom, Hrvatski dani za djecu, mladež, učitelje i roditelje, HOLA - projekt nastave hrvatskoga jezika i kulture u Latinskoj Americi i LIN-CRO - međunarodni tečaj hrvatskoga jezika u Zadru. Sveučilišnu školu hrvatskoga jezika i kulture organiziraju Sveučilište u Zagrebu i Hrvatska matica iseljenika. Ona je namijenjena mladeži hrvatskoga podrijetla i svima drugima koji žele naučiti hrvatski jezik. Sastoji se od 100 do 120 sati nastave, a nastava se odvija na trima razinama: početnoj, srednjoj i naprednoj koje su podijeljene na ukupno deset podrazina. Program hrvatske kulture i povijesti organizira Matica. To su akademska i terenska predavanja o kulturi i povijesti, stručno vođenje po kulturnim institucijama i studijski izleti. Mala škola hrvatskoga jezika i kulture u Novom Vinodolskom namijenjena je djeci od devet do 14 godina. Sastoji se od jezične radionice, kulturne i prirodne baštine te dramske, lutkarske, novinarske, sportske i zabavne sekcije. Hrvatski dani organiziraju se u hrvatskim zajednicama i sadrže jezik, kulturu, dramsku, lutkarsku i etnografsku radionicu, pričaonicu, filmski kutić, izložbu, susrete i razgovore. HOLA je udruga mladih hispanista kojima Matica organizira tromjesečne boravke u Latinskoj Americi kako bi u hrvatskim zajednicama poučavali hrvatski jezik. LIN-CRO (skraćeno od Lingua Croatica) međunarodni je tečaj hrvatskoga jezika u Zadru.


vrh | uvod | otvaranje skupa | sekcije | predstavljanje knjiga i programa |
posterska sekcija | okrugli stol | summary

SEKCIJE

Poslije uvodnoga dijela započeo je rad u dvjema istovremenim sekcijama. O hrvatskome kao drugome i stranome jeziku i raznim temama u vezi s njime govorili su stručnjaci koji se njime bave. Nekima je od njih to jedno od glavnih područja znanstvenoga i stručnoga rada, drugima je to redovita ili glavna djelatnost (lektorima na hrvatskim i stranim sveučilištima), a nekima je to jedna od važnih djelatnosti (stručnjacima za druge jezike koji su predavali hrvatski govornicima tih jezika).
Skup je obuhvatio 12 sekcija s različitim temama o hrvatskome kao drugome i stranome jeziku u kojima se hrvatskome pristupilo lingvistički, psiholingvistički, sociolingvistički i lingvometodički, te informatički, teorijski i primijenjeno. Kako je samo interdisciplinarno područje hrvatskoga kao J2 vrlo slojevito, i sekcije su imale najrazličitiju tematiku: od nastave, učenja i usvajanja preko društvenih okolnost do samih jezičnih obilježja i razinama hrvatskoga jezika. U sekciji A izlagači su se više usmjerili na školsku, gimnazijsku i fakultetsku nastavu hrvatskoga jezika u inozemstvu, ali i ovladavanje hrvatskim u stranoj okolini, dvojezično i višejezično usvajanje hrvatskoga od najranije do školske dobi, u što je uključena i okomita dvojezičnost, odnosno višejezičnost izvornih govornika hrvatskoga. Posebno su promatrana međujezična obilježja hrvatskoga u dodiru s drugim i stranim jezicima. Izlagači su se u toj sekciji bavili i prilagodbom postojećih i izradom novih programa primjerenih novonastaloj društvenoj, političkoj i jezičnoj situaciji u kojoj se hrvatski našao. Bavili su se i obrazovanjem nastavnika koji svoj hrvatski jezik trebaju znati gledati i prenositi s rjeđe promatrane strane, te njihovom međukulturalnom osposobljenošću da to čine. Bavili su se i sredstvima u nastavi, od tradicionalnih poput književnosti, preko stručno rjeđe preporučivanih, ali u poučavanju (i laičkome) hrvatskoga često rabljenoga poput pjesme, do modernih i sve prodornijih poput računalnih programa. U sekciji B izlagači su se bavili odnosom hrvatskoga i drugih jezika na fonetskoj i fonološkoj razini, leksičkoj, sintaktičkoj, morfološkoj. Tomu su pristupali lingvistički, psiholingvistički i primijenjeno, i to u okviru različitih teorijskih okvira: deskriptivno, kontrastivno, razvojno.

Inozemna nastava hrvatskoga u inozemstvu
U dvije sekcije govorilo se o inozemnoj nastavi hrvatskoga, osnovnoškolskoj, srednjoškolskoj ili visokoškolskoj u Francuskoj (Vlado Pandžić), u Njemačkoj (Lucija Šarčević), na Sveučilištu u Bloomingtonu, SAD-u (Blaženka Martinović i Vlatka Štimac), u Poljskoj (Josip Lasić i Staša Skenzić), u Italiji (Ljerka Hofman, u Sloveniji (Vesna Požgaj-Hadži i Tatjana Balažic-Bulc), u Gradišću u Austriji (Andrea Zorka Kinda-Berlakovich), na Sveučilištu Mecquarie u Sydneyju u Australiji (Boris Škvorc).

Programi, sredstva, druge kulture
U odnosu na sve veće zanimanje za učenje hrvatskoga govorilo se o prilagodbi programa nastave (Antun Pavlin) i usklađivanju razina programa Croaticuma s CEF-om (Dinka Pasini i Antonio Juričić). Govorilo se i o leksičkome pristupu, koji je ponikao iz engleskoga, u nastavi hrvatskoga jezika (Marina Balent). Isticala se važnosti poznavanja i predočavanja kulture: međukulturalnih sposobnosti u nastavi (Jasna Novak-Milić i Milvia Gulešić-Machata), obrazovanosti za predavanje u inozemstvu (Nives Opačić). Kultura je bitan dio i nekih od sredstava u nastavi jezika: književnim tekstovima kao polazištu za poučavanje hrvatske kulture i stjecanju međukulturalnih sposobnosti (Marija Korom), te pjesmi kao jednome od načina za upoznavanje s hrvatskom kulturom i tradicijom (Marija Bošnjak), uz ostale uloge koje može imati u nastavi. Osim književnosti i pjesmi, govorilo se i o računalnim programima za učenje hrvatskoga: za usvajanje izgovora (Radovan Lučić), te učenje gradišćanskoga hrvatskoga (Angelika Kornfeind).

Prijenos
Iako su utjecaje i prijenos obilježja drugih jezika na hrvatski spominjali i neki izlagači koji su predstavljali nastavu hrvatskoga u inozemstvu, njime se posebno bavilo još nekoliko izlaganja, npr. njemačkim prijenosom na iseljenički hrvatski u Njemačkoj (Jocher Raeche), utjecajem stranoga leksika na mjesni idiom (Zsivko Gorjanacs), te dojmom na hrvatske govornike uslijed prijenosa materinskih fonetskih obilježja, npr. u izgovoru (Ines Šafarić, Ana Ćalušić i Vesna Mildner).

Dvojezičnost, višejezičnost, međujezik
Dvojezično ili trojezično usvajanje hrvatskoga od ređenja promatralo je nekoliko izlagača u odnosu na njemački (Irena Horvatić-Čajko), engleski i njemački (Ksenija Ivir-Ashworth), te engleski (Marta Medved-Krajnović). U ranoj školskoj dobi promatralo se pisanje kod manjinskih govornika (Jelena Kuvač), međujezik polaznika između standarda i zavičajnoga dioma u osnovnoj školi (Dunja Pavličević-Franić i Sanja Marije Sikirić), važnost zavičajnoga idioma za ovladavanje standardom (Marko Alerić) i hrvatski standard u odnosu s đurđevečki idiom i esperanto (Velimir Piškorec).

Kontrastivni pristup
Neki su sudionici hrvatskome kao J2 pristupili kontrastivno, npr. fonološka i fonetska obilježja hrvatskoga, ruskoga i ukrajinskoga (Milenko Popović i Rajisa Trostinska), što je nužna predradnja za poučavanje i proučavanje razvoja hrvatskoga kao J2 u različitim jezičnim okolinama. Nekoliko se radova kontrastivno bavilo glagolskom morfologijom: prošlim vremenima u hrvatskome, ukrajinskome i rusinskome jeziku (Oksana Timko-Đitko), hrvatskim perfektom i rumunjskim prijevodima (Clara Căpăţînă), glagolskim vremenima u hrvatskome i slovenskome jeziku (Anita Peti-Stantić), imperativom u hrvatskome i francuskome (Tomislav Frleta), te povratnim glagolima u hrvatskome i talijanskome (Jasminka Pajtak).
Kontrastivno se proučavao i leksik, frazemi hrvatskoga i poljskoga jezika (Ivana Vidović-Bolt) ili pragmemi tih dvaju jezika povezanima uz jelo (Neda Pintarić), lažni parovi u gradišćanskohrvatskome i karaševskohrvatskome u odnosu prema hrvatskome standardnome jeziku (Ivana Olujić), unutarjezična sinonimija i međujezična interferencija hrvatskoga i bugarskoga (Tatjana Dunkova) jezika, kulturološki i dijalektalno određen leksik i teme (Vlatka Blagus).

Obilježja hrvatskoga
Treći su hrvatskome pristupali ističući dijelove koje bi trebalo dublje proučiti, tj. različita obilježja hrvatskoga sa stajališta jezične proizvodnje (kako ju proučavaju izvorni govornici) kako bi ona bila podloga za opise i spoznaje o hrvatskome sa stajališta jezičnoga primanja (kako njome ovladavaju neizvorni govornici). Tako se govorilo o kohezivnim sredstvima (Marija Bilić), kolokacijama (Bernardina Petrović), te o različitim vrstama riječi: prilozima (Maša Musulin i Željka Macan), česticama (Gordana Hržica), zanaglasnicama (Sanda Lucija Udier). Posebno se bavilo i glagolima (Zrinka Jelaska i Tomislava Bošnjak) i njegovim vidom (Marica Čilaš).


vrh | uvod | otvaranje skupa | sekcije | predstavljanje knjiga i programa |
posterska sekcija | okrugli stol | summary

PREDSTAVLJANJE KNJIGA I PROGRAMA

U prostorijama Hrvatske matice iseljenika predstavljena su najnovija znanstvena i stručna djela koja se bave (i) hrvatskim kao drugim i stranim jezikom, znanstvene knjige objavljene (Komunikacijom do gramatike Dunje Pavličević-Franić) i pred izlaskom (Hrvatski kao drugi i strani jezik Zrinke Jelaska i suradnika), stručne knjige i priručnici: novi (udžbenik Učimo hrvatski 1 i 2 Vide Kostrenčić-Lukić i Vesne Kosovac), nova izdanja starih udžbenika (Kroatisch fuer Mittelstufe: Lese- und Uebungstexte Marije Korom), ili budući koji su sada izdani kao skripta (Morfološki rječnik MORKO Zrinke Jelaska i Lidije Cvikić, Hrvatski glagoli - oblici Zrinke Jelaska, Basic Croatian Grammar I: Sounds, forms, word-classes Zrinke Jelaska), računalna oprema (Angelika Kornfeind) te nastavni pristup u poučavanju jedne jedinice (Josip Lasić). Za nastavak druženja i stručne razgovore u opuštenijemu tonu pobrinula se Matica hrvatskih iseljenika organiziravši domjenak, na kojemu su kroatisti čije je područje užega interesa hrvatski kao drugi i strani jezik nastavili druženje.


vrh | uvod | otvaranje skupa | sekcije | predstavljanje knjiga i programa |
posterska sekcija | okrugli stol | summary

POSTERSKA SEKCIJA

Posebna posterska sekcija, koja se održavala u prostorijama Hrvatske matice iseljenika, obuhvatila je ukupno 15 postera o hrvatskome kao drugome i stranome jeziku.
Osam je postera bilo novih.

Projekti
Tri postera predstavila su projekte: najvažnije podatke i spoznaje nastale radom na njima. Jedna je poster (autor Lidja Cvikić) predstavio znanstvenoistraživačke projekte MZOŠ-a u suradnji sa Sveučilištem u Zagrebu Zrinke Jelaska Hrvatski kao strani jezik: razvojna gramatika i rječnik, te sadašnjega Hrvatski kao drugi i strani jezik. Drugi je poster (autori Jelena Kuvač i Gordana Dobravac) predstavio projekte Instituta Otvoreno društvo-Hrvatska Hrvatski kao nematerinski jezik: hrvatski za Rome u suradnji sa Sveučilišnom školom hrvatskoga jezika i kulture Sveučilišta u Zagrebu ili s nizozemskim MATRA-KAP programom (voditelj Lidija Cvikić). Treći je poster POLIN - jezični razvoj: problemi i izazovi (autori Gordana Hržica, Nevena Padovan i Gordana Dobravac) prikazao različite projekte u Laboratoriju za psiholingvistička istraživanja POLIN (vodi ga Melita Kovačević), domaće i međunarodne.

Programi i škole
Pet je postera prikazalo škole i ustanove koje drže nastavu hrvatskoga kao stranoga ili drugoga jezika. Posterom Sveučilišna škola hrvatskoga jezika i kulture (Jasna Novak-Milić i Zrinka Jelaska) prikazan je rad škole koja je osnovana 1990. u suradnji Sveučilišta u Zagrebu i Hrvatske matice iseljenika (ima deset različitih stupnjeva učenja) te njezina isprepletenost s drugim djelatnostima i ustanovama. Suradnici Škole potaknuli su organiziranje ovoga skupa i bitno sudjelovali u njegovu provođenju.
Posterom Croaticum - hrvatski kao drugi/strani jezik 1962.-2005. (izradila Milvia Gulešić-Machata, suautori i Marica Čilaš, Antonio Juričić, Dinka Pasini i Sanda Lucija Udier), prikazan je rad lektorata s najdužim iskustvom u poučavanju hrvatskoga kao stranoga jezika, među ostalim i usporedivost razine znanja s Europskim jezičnim okvirom.
Posterom Centar za strane jezike (Vida Kostrenčić-Lukić i suradnici) prikazan je rad škole za strane jezike s dugim iskustvom.
Nastava hrvatskoga za djecu iseljenika u Australiji prikazana je posterom Teaching Croatian as a Second Language (Valerija Skender). Posljednji poster prikazao je učenje naziva mjeseci u nastavi hrvatskoga kao stranoga jezika (Lucija Šarčević).

Znanstveni radovi
Sedam je izloženih postera prije bilo predstavljeno na međunarodnim znanstvenim skupovima. Oni su odraz vrsnoće stručnjaka koji se znanstveno bave hrvatskim kao J2, što pokazuje i činjenica o prihvaćanju radova na skupove Europskoga društva za usvajanje drugoga jezika (EUROSLA), vodećega europskoga skupa s područja usvajanja drugoga jezika, koje ne prihvaćaju sve poslane sažetke. Stoga je svim sudionicima skupa bilo vrlo korisno vidjeti kojima su se znanstvenim spoznajama hrvatski (uglavnom mlađi) znanstvenici predstavili lingvistima iz svijeta i koje su vidove hrvatskoga jezika proučavali. Takav je način predstavljanja hrvatskoga iznimno važan za naš jezik jer isključivo znanstveno i stručno pokazuje njegova obilježja pa se tako hrvatski ravnopravno svrstava među istraživane jezike svijeta.
Oni su predstavljali poteškoće romske djece u ovladavanju hrvatskim (Lidija Cvikić, Jelena Kuvač i Gordana Dobravac, EUROSLA 14, San Sebastian), leksički razvoj i razlike između jednojezične i dvojezične djece (Gordana Dobravac, Gordana Hržice, Maja Mustapić i Nevena Padovan X. IASCL 2005), odnos višejezičnosti i jezičnih teškoća (Jelena Kuvač, Maja Mustapić, Gordana Dobravac i Gordana Hržica, III. kongres logopeda Hrvatske, 2005, Dubrovnik).
Na EUROSLA 15, 2005. u Dubrovniku hrvatski su stručnjaci predstavljali jezična obilježja hrvatskoga kao J2 čak s tri postera: uporabu kohezivnih sredstava kao oznaku višega stupnja znanja učenika hrvatskoga (Marija Dražić, Jasna Novak-Milić i Milvia Gulešić-Machata), ovladanost glagolskim vidom i njegovu osviještenost (Zrinka Jelaska, Lidija Cvikić i Maša Musulin), osobitosti ovladavanja hrvatskim jezikom hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka, tj. sličnosti i razlike govornika hrvatskoga kao nasljednoga jezika prema govornicima hrvatskoga kao drugoga i stranoga (Zrinka Jelaska i Gordana Hržica), utjecaj sličnosti i razlika između hrvatskih i slovenskih leksema. Jedan je poster promatrao utjecaj hrvatskoga jezika kao J1 na slovenski jezik kao J2 (Anita Peti-Stantić).


vrh | uvod | otvaranje skupa | sekcije | predstavljanje knjiga i programa |
posterska sekcija | okrugli stol | summary

OKRUGLI STOL

Prvi znanstveni skup Hrvatski kao drugi i strani jezik završio je nakon subotnjih sekcija okruglim stolom s temom Hrvatski kao komunikacija. Razgovaralo se o stanju učenja i poučavanja hrvatskoga u inozemstvu, o ulozi Hrvatske kao matične zemlje u promicanju učenja hrvatskoga jezika, o opskrbi lektorata materijalima, o različitim poteškoćama lektora, o imenu hrvatskoga jezika i predmeta u okviru kojega se poučava na stranim sveučilištima. Tročlani odbor (Josip Silić, Ivo Pranjković i Anita Peti-Stantić) dobio je zadatak da sastavi predloženi tekst deklaracije koja će se poslati u hrvatska veleposlanstva i na strana sveučilišta. Na kraju je predsjednica Organizacijskoga odbora skupa, Zrinka Jelaska, naglasila potrebu za udruživanjem snaga u istraživanjima u hrvatskome kao drugome i stranome jeziku - malo je onih koji se bave tim područjem, a potrebni su svi priručnici koje imaju i svjetski jezici i na kojima rade velike radne skupine stručnjaka.

Uz izlaganja koja su izuzetan doprinos struci izuzetna vrijednost skupa bilo je i poticajno ozračje suradnje i zajedničkih projekata. Mnogi su na odlasku rekli: Veselimo se sljedećem HIDIS-u!


Ključne riječi: hrvatski kao strani i drugi jezik, višejezičnost, ovladavanje drugim jezikom, znanstveni skup

Jasna Novak-Milić, Milvia Gulešić-Machata, Sanda Lucija Udier
Faculty of Philosophy, University of Zagreb (Croatia)


vrh | uvod | otvaranje skupa | sekcije | predstavljanje knjiga i programa |
posterska sekcija | okrugli stol | summary

SUMMARY

HIDIS - The First Scientific Conference of Croatian as a Second and a Foreign Language

The first scientific conference dedicated to 'Croatian as a second and foreign language' was recently held in Zagreb under the patronage of University of Zagreb. Experienced and young scholars working in that particular field converged into one place - from language acquisition and language learning theorists to teachers, lectors of Croatian as a second or foreign language from many institutions in Croatia and around the world. In two days this October, through their presentations, poster exhibitions and book promotions, participants proved that Croatian as a foreign and second language is being given more and more attention and that a major step forward has been made in this field in the last several years.

Key words: second language acquisition, Croatian as a second language, Croatian as a foreign language, scientific conference, bilingualism, plurilingualism